Jahorina planina se sastoji iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv, dužine 30 km, a širine 15 km.

Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Jahorina je opjevana i u narodnoj pjesmi: “Kolika je Jahorina planina, Siv je soko preletjeti ne može. A kamo li dobar junak na konju.”

Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom, naročito sa sjeverne strane, gdje šuma
dopire do visine 1700 m. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume.

Zbog ovakvog položaja na Jahorini se sukopljavaju tople mediteranske sa hladnim kontinentalnim vazdušnim masama usljed čega dolazi do velike količine snježnih padavina.

1923. godine na Jahorini su donesene prve skije i od tada do danas na Jahorinu hrle skijaši iz svih dijelova svijeta.

Na jahorinskim alpskim skijaškim stazama, koje su ukupne dužine 20 km, mogu uživati i početnici, ali i vrhuski skijaši. Za ljubitelje nordijskog skijanja, pripremljeno je 10 km nordijskih staza na Dvorištima.

Olimpijski centar Jahorina se može pohvaliti najsavremenijim žičarama za prevoz koje su ukupnog kapaciteta 13 000 skijaša na sat i obuhvataju tri šestosjeda, dva dvosjeda i četiri ski lifta.

Ono što posebno izdvaja Jahorinu u odnosu na druge centre u region je bogata skijaška istorija jer su na Jahorini 1984. godine održane zimske olimpijske igre.